Potpuno je jasno da je potrebna zaštita od Sunca kao bi spriječili starenje kože, djelovali protiv bora, a ujedno i izbjegli neke dugoročne posljedice poput tumora kože.

Kreme za sunčanje su u posljednjih godina bile pod povećalom nekoliko znanstvenih studija. A razlog je jednostavan - sve se više i glasnije reklamiraju, ljudi ih redovno i obilno koriste, a unatoč svoj zaštiti, učestalost zloćudnih tvorbi, a pa i onih najopasnijih kao što su melanomi, u stalnom je porastu.

Iz navedenog jasno je da formule ugrađene u kreme ne ispunjavaju svoj zadatak, štoviše, čak i izazivaju nove zdravstvene probleme među kojima su najčešće alergije. Znanstvenici su dokazali da kemikalije koje umanjuju djelovanje UV zraka (cinnamates, benzophenones i amino benzoic
acid) loše reagiraju na sunčeve zrake kad se upiju u kožu, što može dovesti i do oštećenja stanica i staničnih struktura poput DNK.
Znanstvenici sa Sveučilišta California došli su do zaključka da kemijski filtar u popularnim kremama može potaknuti oštećenje stanica kože slobodnim radikalima, zbog čega koža postaje sklonija tumorima. Nadalje, znanstvenici napominju da do štetnog učinka dolazi kada UV zrake dođu u kontakt s kemijskim spojevima krema za sunčanje koje su upijene u koži, a ne i s onima na površini koži.

Kozmetička industrija stalno izbacuje nove proizvode i mijenja formule, pa tako kreme za sunčanje s cinkovim oksidom se uz pomoć nanotehnologije raspršuju u potpuno nevidljive nanočestice koje ulaze u tjelesne stanice, što može imati štetne posljedice.

Rezultati jedne švedske studije pokazuju da se benzophenone-3 (B-3), koji je inače popularni sastojak mnogih krema za sunčanje, a potpuno bezopasna za ljudski organizam, može naći u urinu ljudi koji su koristili kreme, i to čak do 48 sati nakon premazivanja tijela.

Neki stručnjaci su preporučili korištenje antioksidanata kako bi se spriječilo oštećenje kože uzrokovana štetnim kremama za sunčanje,a li takve preporuke s u naišle na veliko neodobravanje i otpor stručne javnosti.

Prilikom izbora kreme bitan je omjer između UVA i UVB zaštitnog faktora koji mora biti 2:1. Većina renomiranih kozmetičkih kompanija vode o tome računa i ističu te omjere na deklaracijama, a povećavaju ih čak na 3:1 kod proizvoda namijenjenih djeci. Osim toga, treba birati proizvode koji označavaju stupanj zaštite od UVA zraka, a nose i oznaku PPD (Persistent Pigment Darkening) ili IPD ( Immediate Pigment Darkening). Što je ta brojka veća, zaštita je sigurnija.